脑震荡有什么症状
Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; tako?er i znanost koja prou?ava primjenu znanja, vje?tine i organizacije u provedbi nekoga procesa. Tijekom povijesti razvila su se samostalna podru?ja tehnologije, od kojih svako okuplja vi?e srodnih postupaka proizvodnje. Oblikovanje kamena u kamenom dobu i kasnija obrada i oblikovanje metala (bron?ano, ?eljezno doba) smatraju se za?etcima mehani?ke tehnologije, koja je danas obuhva?ena ?irim pojmom proizvodnoga strojarstva. U 7. tisu?lje?u pr. Kr. zapo?ela je primitivna proizvodnja metala: u Iranu se proizvodio bakar, 3000 godina poslije u Mezopotamiji bronca, a potom i ?eljezo. Dobivanje tih metala iz ruda, uz izradbu kerami?kih proizvoda, ozna?ilo je po?etak razvoja kemijske tehnologije. Premda je ve? u 7. stolje?u u Kini bio poznat tisak uz pomo? ravne plo?e, stvarni razvoj grafi?ke tehnologije zapo?eo je oko 1450. izumom J. Gutenberga, koji je za tisak knjiga primjenjivao olovna slova i pre?u. Predenje konca i izrada tekstila bili su od davnine poznati, a pravi zamah dobili su po?etkom industrijalizacije u Engleskoj u 17. stolje?u; od tada se sna?no razvija tekstilna tehnologija, obuhva?aju?i procese od dobivanja vlakana, tkanja i bojenja tekstila sve do izrade odje?e. Kako su ja?ale industrija i znanost, tako su se razvijale i druge tehnologije, na primjer prehrambena tehnologija, biotehnologija, informacijska i komunikacijska tehnologija i druge.
Pojam tehnologija prvi se put javio 1777. u knjizi Uvod u tehnologiju (njem. Anleitung zur Technologie) njema?kog filozofa Johanna Beckmanna (1739. – 1811.), u kojoj se razmatra isprepletenost tehnike, gospodarstva i dru?tva i na sustavan na?in iznosi pregled o razli?itim tehnolo?kim znanjima. U nekim zemljama engleskog govornog podru?ja rije? tehnologija je vi?ezna?na, pa se tako rabi i kao sinonim za tehniku.[1]
Podrobniji ?lanak o temi: Povijest tehnologijePovijest tehnologije je usko vezana uz povijest otkri?a raznih alata i tehnika, a kako nijedno ljudsko dru?tvo ne mo?e opstati bez tehnologije, mo?e se re?i da je tehnologija stara koliko i samo ljudsko dru?tvo. Bit ?ovjekova na?ina opstanka je izradba i kori?tenje alata, te kulturalno preno?enje tehnologije (tj. poduka novih nara?taja). ?tovi?e, izradba i uporaba alata dugo je smatrana osnovnom razlikom izme?u nas i ostatka ?ivoga svijeta.
Podrobniji ?lanak o temi: Prapovijesna tehnologijaPrapovijesna tehnologija je vezana uz prapovijest koje je najdulje razdoblje u pro?losti ?ovje?anstva. Po?etak prapovijesti odre?uje se prvim nalaskom alata hominida (negdje oko 2.500.000 godina pr. Kr.), a kraj s po?etkom ljudske pismenosti (tj. najstarijim nalazima ljudske pismenosti) - oko 3500. godine pr. Kr. Prapovijest se dijeli na dva velika razdoblja – kameno doba i metalno doba. Kameno doba dijeli se na starije (paleolitik), srednje (mezolitik) i mla?e kameno doba (neolitik), a metalno doba na bakreno, bron?ano i ?eljezno doba.
Podrobniji ?lanak o temi: Tehnologija drevnih civilizacijaTehnologija drevnih civilizacija se odnosi na urbanu revolucija, koja ozna?ava kraj kamenoga doba i po?etak bron?anoga doba, kraj prapovijesti i po?etak povijesti, koja je zapo?ela prije otprilike 6000 godina na Bliskom istoku i u kona?nici je dovela do prvih civilizacija, sa svim dru?tvenim i povijesnim posljedicama koje ih prate: visoka gusto?a stanovni?tva (ve?e populacije), gradovi, razvoj slo?enih i raslojenih dru?tava (specijalizacija struka i o?trija podjela rada), centralizirana politi?ka i gospodarska vlast (nastanak i organiziranje regionalnih dr?ava), institucije prisile (vojska, prikupljanja poreza, policija), vjerske institucije i klasa sve?enika, monumentalna arhitektura (pala?e, hramovi, spomenici), ?irenje trgovine, novac, standardizirani utezi i mjere, kontrola nad mineralnim izvorima, nastanak pisma, matematike i astronomije.[2]
Podrobniji ?lanak o temi: Tehnologija stare Gr?keTehnologija stare Gr?ke je u toku ?itave antike bila potpuno odvojena od starogr?ke znanosti i filozofije. Stotine malih novih tehnologija i tehni?kih pobolj?anja se pojavilo tijekom 1200 godina antike, poput no?nog kola dodanog lon?arskom kolu, ali se u cjelini tehnolo?ki temelj proizvodnje nije promijenio tijekom cijelog razdoblja. U nekim se granama tehnologije, poput rudarstva, pojavio industrijski stil proizvodnje, a postala je uobi?ajena i trgovina na velike udaljenosti. No ve?ina proizvodnje je ostala zasnovana na obrtni?tvu i lokalna, a obrtnici, tradicionalno skloni skrivanju svog umije?a, su nastojali monopolizirati svoje vje?tine, ne oslanjaju?i se na pisanu rije?, znanost ili filozofiju prirode.
Podrobniji ?lanak o temi: Tehnologija starog RimaTehnologija starog Rima je dala najve?e tehni?are i in?enjere anti?koga svijeta i neki ?ak ka?u da je sama rimska civilizacija jedno veliko tehni?ko postignu?e. ?injenica da je stari Rim dao nama poznate in?enjere, od kojih su neki pisali knjige (?to uop?e nije bilo uobi?ajeno za in?enjere), poput Vitruvija i Frontina (oko 40. – 103.) sama po sebi svjedo?i o va?nosti in?enjerstva i tehnologije za rimsku civilizaciju. Gra?ene su poplo?ene ceste, javne zgrade, sportski objekti i akvadukti. U tom razdoblju nije bilo ve?ih otkri?a u tehnologiji, ali su postoje?a umije?a i naprave razvijena i pobolj?ana za uporabu u velikim razmjerima. Rimljani su bili veliki improvizatori, bitno su pobolj?ali postoje?u tehnologiju, ali su dali tek rijetke nove izume. Manje uzvi?en izum, ali ne i manje va?an za rimsku civilizaciju, je cement, koji je bio klju?na nova tehnologija koju su uveli Rimljani, a koja je gradnju od kamena u?inila mnogo jednostavnijom i jeftinijom, ?to je doslovno zacementiralo ?irenje Rimskoga carstva. Dok je rimska tehnologija cvjetala, rimske znanosti gotovo da i nema. Vrlo je malo djela prevedeno s starogr?kog. Rimljani nisu cijenili gr?ku matematiku, znanosti i u?enost u cjelini. Rim nije dao znanstvenike. To zbunjuje one koji smatraju da su znanost i tehnologija uvijek i nu?no povezane.
Podrobniji ?lanak o temi: Tehnologija drevne KineTehnologija drevne Kine zapo?inje s razvojem njihove civilizacije, a prvi razvoj civilizacije se opa?a du? rijeke Huang He (?uta rijeka). Do 2500. pr. Kr. se tisu?e kasnoneoliti?kih sela pro?irilo du? rijeke, a kad je uvedeno poljodjelstvo s navodnjavanjem nastala su kraljevstva. Veliki Shun, navodni utemeljitelj prve Dinastije Xia je legendaran u Kini kao vladar koji je kontrolirao vode. Dinastija Shang (oko 1600. pr. Kr. do oko 1046. pr. Kr.), koja ozna?ava dokumentirane po?etke kineske civilizacije, je zagospodarila dolinom ?ute rijeke zahvaljuju?i ?irokom sustavu navodnjavanja. Kasnije su tehnike navodnjavanja prenesene ju?nije, do rijeke Jangce. Uzgoj ri?e se iz ju?ne Kine pro?irio prema sjeveru i tako?er je uklju?ivao kontrolu vode. Tijekom cijele kineske povijesti je jedna od uloga vlasti bila graditi i odr?avati sustav navodnjavanja. Rezultat toga su mnogi kanali, nasipi, brane i umjetna jezera ?irom Kine. Svjesna vladina politika za?tite voda i unaprije?enja poljodjelstva je uklju?ivala i isu?ivanje, ?to je sve zahtijevalo uklju?ivanje velikog broja seljaka u prisilan rad, tlaku. Rana kineska civilizacija je gradila gradove sa za?titnim zidinama, pala?ama i ceremonijalnim sredi?tima. Rana kineska dr?ava je gradila ?itnice i odr?avala staja?u vojsku. Razvijena je istan?ana bron?ana metalurgija.
Podrobniji ?lanak o temi: Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetuTehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu je imala svoje zlatno doba koje je trajalo od 8. stolje?a do sredine 13. stolje?a. Kalifi dinastije Omejada su vladali iz Damaska u Siriji. Tu je dinastija Omejada do?la u dodir s obrazovanim Sirijcima i Perzijancima, koji su im slu?ili kao tajnici i ?inovnici. Time je pomalo po?elo heleniziranje islama. ?itavu administraciju Omejadskoga kalifata u Damasku vodili su gr?ki ?inovnici, na gr?kom. Proces heleniziranja je ubrzan nakon godine 749., kada je na vlast do?la dinastija Abasida. Kalif al-Manzur je godine 762. sagradio novi glavni grad, Bagdad, na rijeci Tigris. Grad je postao poznat po prili?no intelektualnoj i tolerantnoj klimi. Carstvo se po?elo pretvarati u centraliziranu dr?avu, za ?to je bila potrebna sna?na dr?avna uprava. Takvu dr?avnu upravu nisu mogli ?initi ratnici, pa su se kalifi okrenuli obrazovanim Perzijancima, uglavnom onima koji su pre?li na islam, a koji su pak bili odu?evljeni gr?kom u?eno??u. Do godine 1000. gotovo su sva dijela gr?ke medicine, filozofije prirode i matemati?kih znanosti bili prevedeni na arapski. Prevedene su i mnoge perzijske i indijske knjige, ali one kasnije nisu prevedene na latinski i bile su stoga izgubljene za Zapad.
Podrobniji ?lanak o temi: Tehnologija srednjeg vijekaTehnologija srednjeg vijeka u Europi je oblikovana zahvaljuju?i nizu me?usobno povezanih tehnolo?kih novina: poljodjelska revolucija, nova vojna tehnika, oslanjanje na vodu i vjetar kao izvore energije. Taj tehnolo?ki razvoj daje va?an dio odgovora na pitanje kako se je i za?to Europa preobrazila od kulturne zabiti zasnovane na gospodarstvu jedva naprednijem od onog tradicionalnih neoliti?kih zajednica u cvatu?u i jedinstvenu, ali i agresivnu civilizaciju, koja ?e povesti svijet u razvoj znanosti i industrije.
Podrobniji ?lanak o temi: Industrijska revolucijaU drugoj polovici XVIII. stolje?a ru?na se proizvodnja po?ela zamjenjivati parnim strojevima. Time je po?eo razvoj koji je od kraja 18. do sredine 19. stolje?a temeljito izmijenio ranije politi?ke, gospodarske i dru?tvene sustave u ve?em dijelu svijeta. Po?ela je prva industrijska revolucija. U Engleskoj su proizvo?a?i sve vi?e ulagali novac u stvaranje novih izuma. No, najpoznatiji je bio izum parnog stroja. Njega je 1764. godine usavr?io ?kot James Watt. Pronalazak parnog stroja izazvao je veliki preokret u proizvodnji, odnosno revoluciju u prera?iva?kim djelatnostima ili industriji. Manufakturna proizvodnja zamijenjena tvorni?kim radom.
- ↑ tehnologija. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krle?a. 2016.
- ↑ Basalla, G.: "The Evolution of Technology", Cambridge University Press, Cambridge, 1988.